Piše: Mr. sc. Jasminka Papić, dipl. ing., aromaterapeutkinja

 

Turistički štandovi kao i štandovi na različitim sajmovima prirodnih i eko domaćih proizvoda diljem Lijepe naše nezamislivi su bez maštovito dizajniranih poklon paketića s bočicama eteričnog ulja i prelijepim platnenim lutkicama ili jastučićima punjenim mirisnim suhim cvjetićima na kojima ljubičastim slovima piše: “domaća lavanda”, eko-uzgojeno, proizvedeno na tradicionalan način… Na štandovima se, uz proizvode od „domaće lavande“, gotovo uvijek mogu naći letci ili brošure s popisom zdravstvenih tegoba i poremećaja kod kojih pomaže upravo „domaća lavanda“.

Stvarnost je, ipak, nešto drugačija, jer se iza naziva „domaća ili dalmatinska lavanda“ zapravo najčešće nalazi – lavandin. Njegov plavo-ljubičasti cvijet izgledom i mirisom zaista je sličan pravoj lavandi. Razlike koje među njima ipak postoje vode nas po objašnjenje u priču o njihovom porijeklu. Lavandini su nastali križanjem dviju vrsta lavandi: nježnije, uskolisne prave lavande, L. angustifolia i robusnije širokolisne lavande L. Spica. Puni latinski naziv za lavandin je Lavandula x hybrida Reverchon ex Briq ili Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel. Različiti klonovi lavandina razlikuju se po svom izgledu, kemijskom sastavu i biološkom djelovanju. Zajednička im je karakteristika povišena količina kamfora u odnosu na pravu lavandu.

U aromaterapiji se koriste tri najpoznatija klona lavandina: abrial, super i Grosso, a priznat je i naš, pomalo drugačiji lavandin, poznat pod nazivom „Budrovka“ (Lavandula x hybrida ‘Reverchon II’). Budrovka je autohtona hrvatska kultura koja potječe s otoka Hvara. Karakteriziraju je veći i tamniji cvjetovi, veći grm i znatno veće količine ulja u odnosu na pravu lavandu. Raste samoniklo, ali se i intenzivno kultivira i uzgaja jer ima veliki gospodarski i industrijski značaj za Republiku Hrvatsku.

Grmovi svih vrsta lavandina su relativno veliki, a cvatovi nemaju duboki intenzitet ljubičaste boje kao kod prave lavande. Mogu biti različitih nijansi plavo-ljubičaste boje, a mogu se naći i ružičasti ili bijeli varijeteti. Od prave lavande, lavandini se razlikuju po razgranatoj stabljici s (najčešće) tri cvata. Cvate od početka srpnja do kraja kolovoza. Lavandin je u Hrvatskoj do nedavno bio najrasprostranjeniji na obalnom dijelu zemlje, dok se posljednjih deset – dvadeset godina, sve više, uspješno uzgajaja i na kontinentu.

U Hrvatskoj, kao i u ostalim krajevima Europe i svijeta lavandini se sade znatno više i češće nego prava lavanda. Osnovni razlog za to je puno bolje iskorištenje, odnosno i do tri puta više eteričnog ulja nego kod prave lavande. Nažalost, eterično ulje prave lavande se često i krivotvori upravo jeftinijim lavandinima.

Eterično ulje lavandina, uključujući i Budrovku razlikuje se od lavandinog po kemijskom sastavu, oštrijem i pomalo bockavom mirisu te farmakološkoj aktivnosti. Dijapazon njegovog ljekovitog djelovanja znatno je uži, ali ne i slabiji, a u aromaterapijskim recepturama ne bi ga trebalo koristiti umjesto prave lavande, jer može izazvati neželjene posljedice.

Eterično ulje prave lavande izuzetno je blago i sigurno za primjenu. Njegov dodatak oplemenit će i dodatno obogatiti bilo koju aromaterapijsku recepturu. Nasuprot tome lavandine je potrebno koristiti s mjerom i određenim oprezom. Oštrina njihovog mirisa potječe od 1,8-cineola i spomenutog kamfora kojih prava lavanda (osim u tragovima) nema. Njihovi udjeli variraju, ovisno o varijetetu lavandina i mjestu njegovog uzgoja. Prisustvo ovih sastavnica ograničava primjenu lavandina, ali mu osigurava i neke ljekovite bonuse.

Miris eteričnog ulja lavandina djeluje osvježavajuće i razbuđujuće, blago stimulira živčani sustav, za razliku od prave lavande koja ga umiruje i djeluje opuštajuće. Zbog toga nije preporučljivo koristiti lavandin u difuzoru prije spavanja, kao što to radimo s lavandom. Lavandini sadrže i linalol, linalil-acetat uz brojne druge sastavnice koje se mogu naći u lavandinom ulju. Razlike među njima se odnose na njihove udjele i omjere. Naša Budrovka je bogata linalolom (može imati i preko 50%). Linalil-acetata često ima i preko 10%: Sadrži i značajne količine 1,8-cineola. Udio kamfora veći je u hvarskoj Budrovki nego u ulju dobivenom destilacijom cvjetova botanički identičnih biljka posađenih na kontinentalnom dijelu Hrvatske ili u Istri i Primorju.

Istraživanja antagonističkog djelovanja Budrovke na različite vrste mikroorganizama su pokazala da ona ostvaruje širok spektar antibakterijske i antifungalne aktivnosti uz određeni antivirusni učinak te da ima bolji antioksidacijski potencijal od prave lavande. Ima i izraženi analgetički učinak, zbog čega se lavandin često koristi u recepturama za olakšavanje bolova u mišićima i zglobovima. U tu se svrhu preporučuju njegove kombinacije s drugim eteričnim uljima analgetskog i protuupalnog djelovanja (ružmarin kemotip kamfor, petitgrain gorke naranče, lovor, paprena metvica, zimzelen i dr.).

Pri tome je važno napomenuti da se niti lavandini niti njihove kombinacije s drugim eteričnim uljima ne smiju nanositi izravno na kožu. Prije nanošenja, potrebno ih je umiješati u odgovarajuće biljno ulje. Zbog značajnog udjela 1,8-cineola, lavandini koji ga sadrže, mogu se koristiti i u mješavinama za olakšavanje nekih dišnih tegoba. Tradicionalna primjena domaćeg lavandina u zaštiti odjeće u ormarima od moljaca, također pronalazi znanstveno objašnjenje. Smatra se da ključnu ulogu pri tome imaju upravo kamfor i 1,8-cineol.

Preporuke aromaterapeuta

Pomoć kod bolova u mišićima i zglobovima

10 kapi lavandina (Budrovka), Lavandula x hybrida

5 kapi ružmarina, kamfor, Rosmarinus officinalis

2 kapi paprene metvice, Mentha x piperita

30 ml biljnog ulja (npr. 10 ml makadamije,10 ml macerata nevena i 10 ml macerata gospine trave)

Nježno masirati bolne mišiće.

Ublažavanje napetosti u mišićima

10 kapi lavandina (Budrovka), Lavandula x hybrida

5 kapi petitgrain (list) gorke naranče, Citrus aurantium ssp. amara

2 kapi zimzelena, Gaultheria procumbens

30 ml biljnog ulja (npr. makadamija)

Nježno masirati napete mišiće.

Mješavina za difuzor kao podrška lakšem disanju

4 kapi eukaliptusa, Eucalyptus globulus

10 kapi lavandina, Lavandula x hybrida

14 kapi mandarine, Citrus reticulata

Izvori:

1. Schnaubelt  K., The Healing Intelligence of Essential Oils. The Science of Advanced Aromatherapy. Healing Arts Press, Rochester, Vermont, 2011.

2. Peace Rhind J. Aromatherapeutic Blending, Essential Oils in Synergy, Singing Dragon, London and Philadelphia, 2016

3. https://link.springer.com/article/10.1007/s00253-015-6511-7?shared-article-renderer

4. https://www.compoundchem.com/2017/07/10/lavender/

5. https://www.bib.irb.hr/902965

6. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S092666901830551X

Zovem se Jasminka Papić i želim s vama podijeliti neka svoja znanja i iskustva o eteričnim uljima, mogućnostima njihove primjene i širokom spektru njihove djelotvornosti. Ljubav prema eteričnim uljima jedna je od onih rijetkih koje s vremenom ne jenjavaju. Što više, kad jednom uđete u njihov mirisni svijet, znatiželja vas vodi sve dalje, a ljepota vas osvaja sve više. Profesionalno sam uz njih vezana cijeli svoj radni vijek s velikim iskustvom obavljanja različitih poslova: od analiza, sudjelovanja u izradi propisa i radu stručnih povjerenstava, edukacijama. Stručna iskustva s radnog mjesta bila su poticaj za upoznavanje s primjenom eteričnih ulja u aromaterapiji. Svaka nova edukacija na tom području poticala je moju znatiželju, a ulaskom u aktivno prakticiranje aromaterapije, prije dvadesetak godina, moja radost druženja s eteričnim uljima i oduševljenje njihovim učincima, rastu iz dana u dan. Primjenjujem ih svakodnevno u kozmetičkim pripravcima koje sama izrađujem, u različitim vrstama pripravaka za moju obitelj, prijatelje ili moje kućne ljubimce. Za svaki naš susret pripremit ću po jednu temu koja će biti povezana s konkretnom uporabom eteričnih ulja, metodama njihove primjene i prijedlogom odgovarajućih receptura.